Energetska neovisnost i ulaganje u zelenu proizvodnju energije sve su vi\u0161e u fokusu nakon porasta cijena energenata i negativnog utjecaja kojeg je taj porast ostavio na gospodarstvo i gra\u0111ane.<\/p>\n\n\n\n
Europska komisija pove\u0107ala je svoje ambicije te zadala cilj da do 2030. godine obnovljiva energija mora pokrivati 45% ukupne proizvodnje elektri\u010dne energije, dok do 2050. godine cijela Europa mora biti klimatski neutralna. Kako bi se cilj postavljen do 2030. godine ostvario, EU je spremna investirati 300 milijardi eura u obnovljive izvore energije. <\/p>\n\n\n\n
U EU, trenutni prosjek kori\u0161tenja obnovljivih izvora iznosi oko 22%, dok je u Hrvatskoj oko 30%, iznad EU prosjeka. Me\u0111utim, tek manji dio od tih 30% proizvedene obnovljive energije dolazi od solarnih elektrana koji su nedovoljno zastupljene, iako je Hrvatska kao mediteranska zemlja vrlo pogodno podru\u010dje za njih. Hrvatska obala ima oko 2600 sati sunca godi\u0161nje, \u0161to \u010dini 7,1 sati dnevno u prosjeku. Unato\u010d tomu, Hrvatska je pri dnu ljestvice \u010dlanica Europske unije po proizvedenoj energiji iz fotonaponskih \u0107elija.<\/p>\n\n\n\n
Tro\u0161kove za solarne elektrane sve su manji – od 2010. godine, pali su za 85%, na manje od jednog eura po vatu snage. U\u010dinkovitost je kontinuirano raste te trenutno dosegne do 26%, \u0161to zna\u010di da se 26% zra\u010denja sunca pretvara u elektri\u010dnu energiju.<\/p>\n\n\n\n